Matičnost
Od 2003., kao nacionalni specijalizirani muzej, Hrvatski povijesni muzej počeo je obavljati i razvijati poslove matičnosti na uspostavljanju jedinstvenog standarda i normi u skladu s postojećim pravnim aktima - Pravilnikom o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske i Pravilnikom o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, te muzeja i galerija (…). Poslovi matičnosti podrazumijevaju, organizirano stručno djelovanje prvenstveno s ciljem poboljšanja kvalitete čuvanja, obrade i izložbene prezentacije muzejske građe i dokumentacije u muzejima i zbirkama povijesnog karaktera u Republici Hrvatskoj. Tom je stručnom suradnjom obuhvaćeno preko 100 muzejskih i galerijskih ustanova s više od 700 kulturno-povijesnih i umjetničkih zbirki u Hrvatskoj, a koji su dio nacionalne i opće ljudske baštine. U okviru svoje matične djelatnosti muzejsko stručno osoblje aktivno sudjeluje u razvoju integralnog informatičkog sustava M++ . Također i u osnivanju novih muzeja i njihovih izložbenih postava. S tim u vezi ističemo doprinos Muzeja u realizaciji novih i/ ili obnovljenih stalnih postava i to: Dvora Trakošćan i Muzeja grada Iloka u dvorcu Odescalchi, ostvarenju Memorijalnog centra „Nikola Tesla“ u Smiljanu, te multimedijalnoj putujućoj izložbi „ Nikola Tesla-čovjek koji je rasvijetlio svijet“ koja je proputovala dobar dio Europe.
Sustav muzeja - Vijeća za matičnu djelatnost
Hrvatski povijesni muzej kao matični muzej prve razine za sve povijesne muzeje i zbirke organizirao je u suradnji s Muzejem grada Splita 12. studenog 2013. u Splitu radionicu pod nazivom Vođenje primarne muzejske dokumentacije i utvrđivanje standarda sabranih muzejskih predmeta u okviru povijesnih i kulturno-povijesnih zbirki. Tema radionice bila je standardizacija pojmovnika i utvrđivanje standarda sabranih muzejskih predmeta u okviru povijesnih i kulturno-povijesnih zbirki. Događaj je otvorila ravnateljica MGS, Elvira Šarić Kostić. Radionicu su održale mr. sc. Jelena Borošak Marijanović (muzejska savjetnica), Jelena Balog Vojak (viša dokumentaristica) i Zdenka Šinkić (informatičarka). Pozivu na radionicu odazvalo se dvadesetak kolega iz muzeja s područja Dalmacije i zaobalja.
