O muzeju

Počeci javnog djelovanja Hrvatskog povijesnog muzeja vezani su za Narodni muzej u Zagrebu i otvaranje njegovih prvih zbirki posjetiteljima u ljeto 1846. godine. Kao samostalna muzejska ustanova, proistekla iz Arheološko - historičkog odjela Narodnog muzeja, pod nazivom „Hrvatski narodni historički muzej“ počinje djelovati 1940.godine. Godine 1991., u vrijeme demokratskih promjena i procesa osamostaljenja Republike Hrvatske, integracijom Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske, osnovana je jedinstvena državna ustanova „Hrvatski povijesni muzej“.

 Muzejska građa Hrvatskog povijesnog muzeja broji gotovo 300.000 muzejskih predmeta sistematiziranih u šesnaest muzejskih zbirki a to su: Arheološka zbirka, Numizmatička zbirka, Zbirka kamenih spomenika, Sakralna zbirka, Zbirka heraldike i sfragistike,  Zbirka predmeta iz svakodnevnog života, Zbirka oružja, Zbirka odlikovanja, medalja, plaketa i značaka, Zbirka zastava i zastavnih vrpci, Zbirka odora, Zbirka slika, grafika i skulptura, Kartografska zbirka, Dokumentarna zbirka I, Dokumentarna zbirka II, Likovna zbirka 20.st. i Zbirka fotografija, filmova i negativa.

 Djelatnost muzeja odvija se na dvije lokacije u Zagrebu: u baroknoj palači u Matoševoj 9 i u dijelu Meštrovićeva paviljona na Trgu žrtava fašizma. Izložbeni i svi drugi programi otvoreni za javnost, ostvaruju se u palači muzeja u Matoševoj ulici. U djelokrugu Hrvatskoga povijesnog muzeja je i Memorijalni muzej pjesnika Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu u kojemu je 2003.g. otvoren stalni postav.