170. obljetnica hrvatske državne zastave

Dana 5. lipnja 1848. na Trgu sv. Katarine u Zagrebu odigrao se je čin svečanoga ustoličenja hrvatskoga bana Josipa Jelačića. Ban je od sredine 10. stoljeća bio uz kralja ili kneza najviši dostojanstvenik u hrvatskoj državi. Ustoličenje bana je bio preduvjet da bi banove odluke postale izraz vršenja banske vlasti. Prigodom ustoličenja, Josip Jelačić je primio i znakove banske vlasti koji su istodobno bili i simboli državnopravnog položaja Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Uz žezlo i sablju, Jelačić je primio i zastavu, koja je prvi puta u povijesti bila trobojnica crven-bijeli-plavi s grbom Kraljevine na aversu. Ta je zastava sačuvana do danas i to prvenstveno zaslugom samoga bana Jelačića koji je oporučno, izrazivši svoju posljednju volju, zaželio da se sačuvaju njegovi „predmeti od vrijednosti (…) uspomene iz sudbonosnih godina 1848. i 1849.“ i to s „izričitom željom da ona bude najtočnije izvršena“. Zastava je danas kao i cjelokupna ostavština bana Jelačića, dio fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Hrvatske trobojnice s istim rasporedom boja, kao oznakama narodnosti, pojavile su se u ozračju te Revolucionarne 1848. godine nekoliko mjeseci ranije. Čin kojim je trobojnica postala zastava bana pod čijom su se vlašću, formalno i barem na kratko vrijeme našle objedinjene sve hrvatske zemlje, imao je povijesno značenje od kojega je Jelačićeva banska zastava postala pretečom hrvatske nacionalne i državne zastave, te je u tom svojstvu ostala do danas.

Hrvatska državna i nacionalna zastava kao važan element nacionalnog identiteta i sredstvo nacionalne identifikacije koji zaslužuje trajni spomen i promicanje u hrvatskoj javnosti.