Zbirka slika započela je svoj život u Narodnom muzeju, gdje je već zarana (1858. godine) brojila 146 slika, uglavnom portreta. Danas Zbirku sačinjava preko 1.200 djela, većim dijelom ulja na platnu. Potpisana su ili pripisana djela poznatih stranih (Jean Fouquet, Martin van Meytens Mlađi, Stephan Dorffmeister Stariji, J. B. Lampi Stariji, Johann Michael Millitz, Jean Auguste Dominique Ingres, Barbara Krafft, Johann Daniel Donat, Franz Eybl, Friedrich von Amerling, Josef Kriehuber, Ferdinand Georg Waldmüller, August Prinzhofer, Franz Schrotzberg, Wilhelm August Rieder, Johann Killian Herrlein, Mihael Stroy, František Wiehl, Ivan Zasche i mnogi drugi) ili domaćih slikara (Vjekoslav Karas, Ivan Skvarčina, Jakov Stager, Josip Franjo Mücke, Jakov Šašel, Vlaho Bukovac, Miroslav Kraljević, Joso Bužan, Ivan Tišov i niz drugih slikara), ili pak kvalitetni radovi anonimnih umjetnika.
Portreti su najčešće izlagan i najbrojniji dio Zbirke. Nastali su u vremenu od kraja 15. do polovine 20. stoljeća. Prikazuju, osim članova niza plemićkih i građanskih obitelji koje su živjele na ovim prostorima, vladare, visoko svećenstvo, pisce, pjesnike... Unutar Zbirke slika čuva se i 120 portretnih minijatura, nastalih u vremenu od kraja 18. do druge polovine 19. stoljeća. Muzej posjeduje i nekoliko dagerotipija.
Povijesno slikarstvo zastupljeno je poznatim slikarskim imenima čija su djela nastajala od početaka procvata te grane slikarstva u našim krajevima u drugoj polovini 19. stoljeća pa sve do prvih desetljeća 20. stoljeća: Josip Franjo Mücke, Ferdinand Quiquerez, Dragutin Weingärtner, Oton Iveković, Celestin Medović, Vlaho Bukovac i drugi.
Vedute, pejzaži i teme iz narodnoga života zastupljene su u Zbirci u manjem broju. Crkveno slikarstvo je u Zbirci zastupljeno s osamdesetak djela nastalih u vremenu od kraja 15. do kraja 19. stoljeća.
Grafička zbirka danas broji preko 5.000 listova, nastalih različitim tiskarskim i slikarskim tehnikama u vremenu od 15. do početka 20. stoljeća.
Portreti, s oko 2.000 listova, predstavljaju najbrojniji dio Zbirke. Rađeni su u raznim tehnikama – drvorezu, bakrorezu, bakropisu, litografiji, oleografiji, fotografiji i tisku. Nastajali su u širokom razdoblju od druge polovine 16. do sredine 20. st. u Hrvatskoj i u poznatim europskim središtima (Augsburgu, Beču, Pragu, Budimpešti, Bratislavi...). Djela su raznih autora – od izuzetno vrijednih (majstori iz obitelji Aubry, Adam vitez Bartsch, Adrian Bloem, Cornelius Meyssens, Josef Kriehuber, Albert Dauthage, Julije Hühn, Tomislav Krizman, Menci Klement Crnčić i mnogi drugi europski i domaći majstori) do amatera.
Kroz prikaze bitaka i veduta koji se čuvaju u Zbirci, otisnutih različitim tehnikama, moguće je pratiti povijest naših i susjednih krajeva od bitke kod Siska preko stoljetnih ratovanja s Turcima i pohoda Eugena Savojskoga, brojnih prikaza borbi 1848. i 1849. godine sve do različitih prikaza tematski vezanih uz I. svjetski rat. U nizu akvarela nastalih u 19. stoljeću ističe se zbirka od pedesetak veduta čiji je autor Joseph Leard, te akvareli Otona Ivekovića, Bele Csikossa-Sessije i Sigismunda Landsingera na kojima su prikazane stare gradine u Hrvatskoj. Prikazi narodnih nošnji, nastali većim dijelom u prvoj polovini 19. stoljeća, sačinjavaju vrijedan i zanimljiv dio Zbirke, u kojoj se još čuvaju i svete sličice, od kojih su neke vrlo vrijedna djela 18. stoljeća slikana na pergameni, potom filozofske teze otisnute na svili, biedermeierske čestitke, igraće karte (među kojima su tri kompleta karata zagrebačke Dvorane), oleografije, te nekoliko zanimljivih knjiga iz 17. i 18. stoljeća.
Zbirka skulptura jedna je od najmanjih u Muzeju. Danas se Zbirka sastoji od 125 djela, uglavnom portretnih bista i reljefa, čiji su autori, uz Ivana Rendića i Antonia Canovu, Anton Dominik Fernkorn, Ivo Kerdić, Rudolf Valdec... Unutar ove Zbirke čuva se i nekoliko posmrtnih maski, među njima i maske bana Josipa Jelačića i Dore Pejačević.
Kustos Zbirke
Ivan Kokeza, kustos